

Džimi Hendriks ( rođen kao Johnny Allen Hendix, 27. novembra 1942.) je bio američki muzičar, pevač, tekstopisac, gitarista, inovator i kulturna ikona. Hvaljen i od obožavalaca i od kritike, Hendriks se smatra najuticajnijim i najtalentovanijim gitaristom u istoriji rok muzike. Svetsku slavu je stekao 1967. svirajući na Montrejskom pop festivalu, a na Vudstoku 1969. je bio glavna atrakcija.
Časopis Rolihg Stoun je 2003. godine postavio Hendriksa na prvo mesto liste "100 najvećih gitarista svih vremena".
Izvor: Wikipedia
Rođena je 2. oktobra 1920. godine u selu Kamenica kod Drvara. Od prvih dana ustanka aktivno učestvuje u pomoći NOP-u, a oktobra 1941. godine postala je članica SKOJ-a. Februara '42. primljena u članstvo Komunističke partije Jugoslavije i da jula postala Poloitčki komesar Treće čete omladinskog radnog bataljona.
Bila je neustrašivi borac i neumorni pozadinski radnik. Izabrana je za predsednika seoskog odbora USAOJ-a i u Opštinsko i Sresko rukovodstvo AFŽ-a. Februara '43., prilikom formiranja Desete krajiške brigade, primljena je u Drugu četu Prvog bataljona.
Na današnji dan, 1943. godine prilikom borbi kod sela Prkosa, Marija je predvodila grupu od desetak bombaša i bila teško ranjena. Drugovi su je poneli do partizanske bolnice koja je bila udaljena oko 40 kilometara. Marija je na nosilima pevala i umrla pre dolaska u bolnicu. Sahranjena je 23. 09. godine na brežuljku Spasovine u podnožju svoga rodnog sela.
Na predlog Štaba Petog korpusa, Vrhovni štab NVOJ je 15. 09. 1943. doneo odluku o proglašenju Marije Bursać za narodnog heroja. Branko Ćopić joj je posvetio pesmu "Marija na Prkosima".
Izvor: Wikipedia
Kada je Napoleon izvršio invaziju na Rusiju, ruski ministar rata Berklaj de Toli se odlučio za taktiku spržene zemlje, tj. da se ruska vojska povlači umesto da rizikuje veliku bitku, što je izazvalo negodovanje vojnika i generala. Zbog toga je Kutuzovljevo imenovanje za glavnokomandujućeg ruske armije 17. avgusta 1812. dočekano sa oduševljenjem. On se odlučio na veliku bitku na prilazima Moskvi.
Dve vojske su se sukobile u bici kod Borodina 7. septembra te godine. Bila je to jedna od najvećih bitaka u istoriji u kojoj je učestvovalo oko četvrt miliona vojnika. Rezultat bitke je bio neodlučan, a pola ruske i četvrtina francuske vojske je poginulo ili ranjeno. Posle savetovanja u selu Fili Kutuzov se vratio na strategiju svoga prethodnika, kao načinu da se spasi ruska vojska.
Cena je bilo gubljenje Moskve, koja je evakuisana i spaljena. Posle toga, Napoleon je bio prisiljen na povlačenje, tokom koga ga je progonila ruska vojska. Samo mali delovi francuske vojske napustili su Rusiju.
Izvor: Wikipedia
Svakoga dana na sebi primećujem da se menjam. Kada pogledam svet oko sebe, on se menja još brže. Šta je bitno saznaću kada budem prestao da se menjam....